MD
2007-06-18 14:00:30 UTC
SilajdŸiæ i Kom¹iæ traŸe da UN provede presudu o poèinjenom genocidu u
Srebrenici
Èlanovi Predsjedni¹tva Bosne i Hercegovine Haris SilajdŸiæ i ®eljko Kom¹iæ
uputit æe pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki Moonu,
traŸeæi da UN provede presudu Meðunarodnog suda pravde o poèinjenom genocidu
jula 1995. godine u Srebrenici.
SilajdŸiæ i Kom¹iæ su ovu inicijativu saopæili na dana¹njoj
pres-konferenciji u Sarajevu. Na novinarsko pitanje da li je podrŸava i
predsjedavajuæi Predsjedni¹tva Neboj¹a Radmanoviæ, odgovorio je SilajdŸiæ:
"Nije rekao da stoji iza ove inicijative. Mislim da ne stoji".
"Kako bi se osigurao trajan mir i stabilnost u BiH i regionu, potrebno je
naæi rje¹enje koje otklanja posljedice genocida u BiH", jedna je od poruka u
tom pismu.
"Danas, gotovo 12 godina od prestanka rata, buduænost BiH je i dalje talac
etno-teritorijalnih podjela. Neke od ovih podjela se mogu naæi direktno u
Ustavu drŸave, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, ali veæina
njih direktno poroizilaze iz èinjenice da je Dejtonski sporazum samo
djelimièno implementiran. Specifièno, Aneks 7 tog sporazuma, koji garantuje
pravo svih izbjeglih i raseljenih osoba da se vrate u svoje domove, nije
implementiran na bilo kakav znaèajan naèin, posebno na teritoriji entiteta
Republika Srpska.
Ime tog entiteta, ¹tavi¹e bukvalno znaèi "The Republic of the Serbs" (u
engleskom originalu), a da je ovo ime primjereno u praksi, dokazuje i
èinjenica da od predratne populacije od vi¹e od 45 posto Bo¹njaka i Hrvata,
manje od osam posto ne-Srba danas Ÿivi u tom dijelu BiH.
Srebrenica, kao i sve druge opæine istoène Bosne, iz kojih potièu Ÿrtve
genocida, je i dalje u sastavu RS. Sa svakim prolazeæim danom, ova situacija
utvrðuje monoetnièku prirodu skoro pola BiH, smanjujuæi moguænost za dijalog
i saradnju izmeðu etnièkih grupa te, nadalje, umanjujuæi stabilnost zemlje i
cijelog regiona", stoji izmeðu ostalog u ovom pismu.
Na pres-konferenciji je saopæeno da srpski narod generalno ne treba
posmatrati kao krivca, veæ da su poèinioci genocida u Srebrenici,
institucije RS - vojska i MUP, naznaèeni kao krivci.
"Ne moŸe se reæi da su genocid poèinili sluèajni prolaznici kroz
Srebrenicu", dodao je tome ®eljo Kom¹iæ.
Pismom se, naglasio je dalje, traŸi da presuda bude provedena jer je
Meðunarodni sud pravde utvrdio genocid, ali je presuda dosta fluidna u
smislu posljedica koje proizilaze iz nje. Stoga ovo svoje i SilajdŸiæevo
pismo Kom¹iæ doŸivljava i kao moralnu obavezu.
SilajdŸiæevo obja¹njenje je da se dosad od UN-a nije èulo ni¹ta o provedbi
presude. "Ovo je ralizacija na tvrdnje da presuda nema nikakvu posljedicu",
dodao je.
I on i Kom¹iæ istièu da æe realizacija presude donijeti trajan mir i
stabilnost u BiH i njenim graðanima, osigurati stabilnost regiona i
doprinijeti smirivanju aktuelnih tenzija u BiH vezanih za Srebrenicu.
Kom¹iæ dodaje da je svjestan i drukèijih tumaèenja i reakcija koja æe
uslijediti o tome da je pismo "dolijevanje ulja na vatru", ali -"stvari
stoje kako stoje", nagla¹ava on.
Uz pismo æe generalnom sekretaru UN-a biti upuæen dodatni detaljniji
materijal od 20 stranica.
Pismo æe biti upuæeno jo¹ na mnoge adrese, od Vijeæa za implementaciju mira
do Evropskog parlamenta.
(FENA)
Srebrenici
Èlanovi Predsjedni¹tva Bosne i Hercegovine Haris SilajdŸiæ i ®eljko Kom¹iæ
uputit æe pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki Moonu,
traŸeæi da UN provede presudu Meðunarodnog suda pravde o poèinjenom genocidu
jula 1995. godine u Srebrenici.
SilajdŸiæ i Kom¹iæ su ovu inicijativu saopæili na dana¹njoj
pres-konferenciji u Sarajevu. Na novinarsko pitanje da li je podrŸava i
predsjedavajuæi Predsjedni¹tva Neboj¹a Radmanoviæ, odgovorio je SilajdŸiæ:
"Nije rekao da stoji iza ove inicijative. Mislim da ne stoji".
"Kako bi se osigurao trajan mir i stabilnost u BiH i regionu, potrebno je
naæi rje¹enje koje otklanja posljedice genocida u BiH", jedna je od poruka u
tom pismu.
"Danas, gotovo 12 godina od prestanka rata, buduænost BiH je i dalje talac
etno-teritorijalnih podjela. Neke od ovih podjela se mogu naæi direktno u
Ustavu drŸave, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, ali veæina
njih direktno poroizilaze iz èinjenice da je Dejtonski sporazum samo
djelimièno implementiran. Specifièno, Aneks 7 tog sporazuma, koji garantuje
pravo svih izbjeglih i raseljenih osoba da se vrate u svoje domove, nije
implementiran na bilo kakav znaèajan naèin, posebno na teritoriji entiteta
Republika Srpska.
Ime tog entiteta, ¹tavi¹e bukvalno znaèi "The Republic of the Serbs" (u
engleskom originalu), a da je ovo ime primjereno u praksi, dokazuje i
èinjenica da od predratne populacije od vi¹e od 45 posto Bo¹njaka i Hrvata,
manje od osam posto ne-Srba danas Ÿivi u tom dijelu BiH.
Srebrenica, kao i sve druge opæine istoène Bosne, iz kojih potièu Ÿrtve
genocida, je i dalje u sastavu RS. Sa svakim prolazeæim danom, ova situacija
utvrðuje monoetnièku prirodu skoro pola BiH, smanjujuæi moguænost za dijalog
i saradnju izmeðu etnièkih grupa te, nadalje, umanjujuæi stabilnost zemlje i
cijelog regiona", stoji izmeðu ostalog u ovom pismu.
Na pres-konferenciji je saopæeno da srpski narod generalno ne treba
posmatrati kao krivca, veæ da su poèinioci genocida u Srebrenici,
institucije RS - vojska i MUP, naznaèeni kao krivci.
"Ne moŸe se reæi da su genocid poèinili sluèajni prolaznici kroz
Srebrenicu", dodao je tome ®eljo Kom¹iæ.
Pismom se, naglasio je dalje, traŸi da presuda bude provedena jer je
Meðunarodni sud pravde utvrdio genocid, ali je presuda dosta fluidna u
smislu posljedica koje proizilaze iz nje. Stoga ovo svoje i SilajdŸiæevo
pismo Kom¹iæ doŸivljava i kao moralnu obavezu.
SilajdŸiæevo obja¹njenje je da se dosad od UN-a nije èulo ni¹ta o provedbi
presude. "Ovo je ralizacija na tvrdnje da presuda nema nikakvu posljedicu",
dodao je.
I on i Kom¹iæ istièu da æe realizacija presude donijeti trajan mir i
stabilnost u BiH i njenim graðanima, osigurati stabilnost regiona i
doprinijeti smirivanju aktuelnih tenzija u BiH vezanih za Srebrenicu.
Kom¹iæ dodaje da je svjestan i drukèijih tumaèenja i reakcija koja æe
uslijediti o tome da je pismo "dolijevanje ulja na vatru", ali -"stvari
stoje kako stoje", nagla¹ava on.
Uz pismo æe generalnom sekretaru UN-a biti upuæen dodatni detaljniji
materijal od 20 stranica.
Pismo æe biti upuæeno jo¹ na mnoge adrese, od Vijeæa za implementaciju mira
do Evropskog parlamenta.
(FENA)