MD
2007-04-20 06:51:42 UTC
Tako to radi "demokratski" svijet
"Vlada SAD-a oslobodila èovjeka koji je poku¹ao atentat na Fidela Castra
Nakon sedam dana sudske rasprave, amerièki sud u Teksasu je u èetvrtak
oslobodio kubanskog imigranta kojeg Kuba i Venecuela optuŸuju za terorizam.
Luis Posada Carriles (78) je traŸen na Kubi zbog postavljanja bombe na
putnièki avion u 1976. godini i poku¹aja atentata na kubanskog predsjednika
Fidela Castra.
Luis Posada Carriles je u SAD-u bio optuŸen po sedam taèaka kr¹enja zakona o
naturalizaciji.
SAD je odbila da Posadu deportira iz zemlje, te je odbila zahtjev za
ekstradiciju, jer bi u tom sluèaju ovaj biv¹i CIA operativac moga biti
suoèen sa torturom na Kubi i Venecueli, odluèio je 2005. godine amerièki
sudac.
Kubanski predsjednik Fidel Castro je optuŸio SAD da ¹titi teroristu
ogranièavajuæi zakonski postupak protiv Posade na manji imigracijski
prekr¹aj.
Posadino otpu¹tanje na osnovu kaucije od 350.000 dolara je odgoðeno za sedam
dana nakon ¹to su amerièki federalni tuŸioci obezbjedili hitno nareðenje o
zaustavljanju otpu¹tanja. Posada je otpu¹ten od strane federalnog suda u El
Pasu, objavila je glasnogovornica njegovog advokata. "On uskoro leti za
Majami", rekla je ona u telefonskom intervjuu.
Kuba i Venecuela optuŸuju Posadu - koji ima dugogodi¹nje veze sa amerièkom
Centralnom obavje¹tajnom agencijom CIA i koji je predvodio nekoliko napada
protiv Kube - za poduzimanje teroristièkig djela, ukljuèujuæi i bomba¹ki èin
iz 1976. godine na putnièkom avionu Cubana de Aviacion, u kojem je poginulo
73 putnika.
Posada je osuðen u Venecueli za planiranje ovog bomba¹kog teroristièkog
djela, ali je pobjegao iz zatvora nakon osam godina i prikljuèio se
operacijama koje je vodila SAD u Centralnoj Americi.
On je osuðen 2000. godine i u Panami zbog poku¹aja atentata na kubanskog
predsjednika Fidela Castra, ali je amnestiran èetiri godine kasnije od
strane panamskog predsjednika koji je imao jake veze sa SAD. Kuba optuŸuje
Posadu i za izvoðenje bomba¹kih napada na kubanskom turistièkom odmarali¹tu
1997. godine, u kojima je Ÿivot izgubio jedan talijanski turist."
"Vlada SAD-a oslobodila èovjeka koji je poku¹ao atentat na Fidela Castra
Nakon sedam dana sudske rasprave, amerièki sud u Teksasu je u èetvrtak
oslobodio kubanskog imigranta kojeg Kuba i Venecuela optuŸuju za terorizam.
Luis Posada Carriles (78) je traŸen na Kubi zbog postavljanja bombe na
putnièki avion u 1976. godini i poku¹aja atentata na kubanskog predsjednika
Fidela Castra.
Luis Posada Carriles je u SAD-u bio optuŸen po sedam taèaka kr¹enja zakona o
naturalizaciji.
SAD je odbila da Posadu deportira iz zemlje, te je odbila zahtjev za
ekstradiciju, jer bi u tom sluèaju ovaj biv¹i CIA operativac moga biti
suoèen sa torturom na Kubi i Venecueli, odluèio je 2005. godine amerièki
sudac.
Kubanski predsjednik Fidel Castro je optuŸio SAD da ¹titi teroristu
ogranièavajuæi zakonski postupak protiv Posade na manji imigracijski
prekr¹aj.
Posadino otpu¹tanje na osnovu kaucije od 350.000 dolara je odgoðeno za sedam
dana nakon ¹to su amerièki federalni tuŸioci obezbjedili hitno nareðenje o
zaustavljanju otpu¹tanja. Posada je otpu¹ten od strane federalnog suda u El
Pasu, objavila je glasnogovornica njegovog advokata. "On uskoro leti za
Majami", rekla je ona u telefonskom intervjuu.
Kuba i Venecuela optuŸuju Posadu - koji ima dugogodi¹nje veze sa amerièkom
Centralnom obavje¹tajnom agencijom CIA i koji je predvodio nekoliko napada
protiv Kube - za poduzimanje teroristièkig djela, ukljuèujuæi i bomba¹ki èin
iz 1976. godine na putnièkom avionu Cubana de Aviacion, u kojem je poginulo
73 putnika.
Posada je osuðen u Venecueli za planiranje ovog bomba¹kog teroristièkog
djela, ali je pobjegao iz zatvora nakon osam godina i prikljuèio se
operacijama koje je vodila SAD u Centralnoj Americi.
On je osuðen 2000. godine i u Panami zbog poku¹aja atentata na kubanskog
predsjednika Fidela Castra, ali je amnestiran èetiri godine kasnije od
strane panamskog predsjednika koji je imao jake veze sa SAD. Kuba optuŸuje
Posadu i za izvoðenje bomba¹kih napada na kubanskom turistièkom odmarali¹tu
1997. godine, u kojima je Ÿivot izgubio jedan talijanski turist."