frozen embryo
2012-12-16 17:16:27 UTC
Nakon neminovnog pada kreditnog rejtinga, koji bi mogao biti tek uvod
u spiralu sve skupljeg zaduživanja do konačnog sloma stabilne kune i
posljedične hiperinflacije - moramo primijetiti da u trenutnoj upravi
zapravo nije došlo do otrežnjenja. (Navedimo da bi pad kune doveo do
sloma korisnika kredita podignutih u stranoj valuti slično švicarcima
koji su nam bili upozorenje, zatim do pada realne kupovne moći plaća u
javnom sektoru i mirovina, jer se podizanje plaća i mirovina ne bi
moglo očekivati. Kako je valuta određena mjera i uteg vrijednosti, kao
inžinjer nisam sklon devalvaciji odnosno promjeni skale kojom nešto
mjerimo: osim tiskanja novca za državne potrebe dnevne politike i
nevidljivog poreza na sve u vidu hiperinflacije, nasuprot fiskalnoj
disciplini devalvacija ne donosi ništa dobra.)
Još donedavno se maštalo o investicijama poput Plomina 3 koje bi
koštale 10% godišnjeg budžeta. Evo gdje kresati i sigurno uštedjeti:
Plomin 3 je crveni Pelješki supermost, najveći lučni most u Europi.
Kako sve jadne vladavine moraju imati nešto grandiozno, tako je i HE
kod Dubrovnika trebala biti prva u Europi i vjerojatno najskuplja, sa
cijenom MW ravnom solarnom MW ili većom. Opet, megalomanija.
Sa rezanjem tih dviju nebuloza možemo na brzinu spasiti kreditni
rejting do slijedeće ocjene, ali to su samo trenutna olakšanja. Ono
što je potrebno je da se državna kasica-prasica više puni, kad se već
ne može stvoriti socijalna klima za smanjenje plaća i mirovina.
Potonjima, ako nisu privilegirane, IMHO odista ne treba smanjenje.
U javnoj i državnoj upravi su plaće i dalje relativno manja stavka u
odnosu na javne nabave i honorare koji se masno dijele po osnovi
lojalnosti, što je javna tajna, a čuje se po kuloarima. Konsenzusa sa
smanjenje potonjih - nema.
TROŠARINE
Trošarine bi se trebale naplaćivati ako postoji ekvivalentan domaći
proizvod u istom cjenovnom razredu. Npr. ako postoji domaća tjestenina
od 4,50 kuna - na uvoznu italijansku treba po 8,00 kuna udariti još i
trošarinu.
Do nekog vremena sam mogao kupiti hrvatsku, integralnu tjesteninu
riječkog proizvođača (da ne reklamiram sada) koja je bila doslovno
crna od integralnog brašna i vidljivo grublje teksture, što je dokaz
da nije samo obojena bijela tjestenina. Bila je najprije 4.50 kuna/400
g; zatim 5.65; a onda je nestala sa polica netragom, i ne može se više
nigdje naći. Sada bi trebalo uzeti sve slovenske i talijanske
integralne tjestenine i lupiti reda radi 30% trošarine, bez obzira što
više nije ostao hrvatski ekvivalent u cjenovnom razredu. U vidu magle
i nakon čega sam počeo vjerovati u protuhrvatsku urotu uvoznog lobija.
Slično bi bilo i sa odjećom.
AUTOMOBILI
Automobila nema domaćih. (Zašto? Zašto barem ne montiranih kod nas,
kao što se golf montirao u Sarajevu?) Automobile bi trebalo
oporezovati iznad cjenovnog razreda potrebnog za prijevoz članova
obitelji. Dakle, prema broju članova obitelji i broju djece dobila bi
se porezna olakšica. Obitelj sa dva automobila bi je dobila samo za
prvi. Cestarina bi se plaćala prema veličini koju automobil zauzima na
cesti, sa izuzetkom mrtvačkih i ambulantnih kola, a olakšica bi se
mogla dobiti samo jednokratno po članu obitelji i po automobilu.
To znači da bi automobil koji vozi oca, majku i dvoje djece dobio tri
porezne olakšice, a mladi par bez djece koji ide svaki svojim
automobilom na posao bi platio dva puna poreza. Ako je riječ o
bijesnim automobilima, još i bijesnu trošarinu. Na ljutu ranu ljuta
trava.
POREZ NA NEKRETNINE
Porez na nekretninu bi išao ovako: neoporeziv dio bi bio tzv.
"sanitarni minimum" + K kvadrata po svakom članu obitelji. Na
neiskorištenu i neiznamljenu nekretninu ili poslovni prostor bi se
plaćao puni porez, plus dodatak za neiskorišteni prostor. Ovo bi
trebalo smanjiti cijene iznajmljivanja stanova. Na iznamjljeni stan se
ne bi plaćao dodatak za neiskorišten prostor, nego samo porez od
najamnine stana. Moglo bi se i dalje ne prijaviti podstanare, ali bi
postotak od iznajmljivanja bio manji za prijaviti od dodatka za
neiskorištenu nekretninu sa punim porezom bez olakšica.
I dalje bi se mogao držati npr. neiskorišten poslovni prostor u
Gundulićevoj, samo se više trošak ne bi mogao pokriti naljepnicom za
strano pivo, nego bi se morao iznajmiti da se isplati.
Ovo bi trebalo olakšati povratak obrta u centar grada i smanjiti
najamnine.
Toliko za sada od mene.
Svako dobro.
<><
frozen embryo
u spiralu sve skupljeg zaduživanja do konačnog sloma stabilne kune i
posljedične hiperinflacije - moramo primijetiti da u trenutnoj upravi
zapravo nije došlo do otrežnjenja. (Navedimo da bi pad kune doveo do
sloma korisnika kredita podignutih u stranoj valuti slično švicarcima
koji su nam bili upozorenje, zatim do pada realne kupovne moći plaća u
javnom sektoru i mirovina, jer se podizanje plaća i mirovina ne bi
moglo očekivati. Kako je valuta određena mjera i uteg vrijednosti, kao
inžinjer nisam sklon devalvaciji odnosno promjeni skale kojom nešto
mjerimo: osim tiskanja novca za državne potrebe dnevne politike i
nevidljivog poreza na sve u vidu hiperinflacije, nasuprot fiskalnoj
disciplini devalvacija ne donosi ništa dobra.)
Još donedavno se maštalo o investicijama poput Plomina 3 koje bi
koštale 10% godišnjeg budžeta. Evo gdje kresati i sigurno uštedjeti:
Plomin 3 je crveni Pelješki supermost, najveći lučni most u Europi.
Kako sve jadne vladavine moraju imati nešto grandiozno, tako je i HE
kod Dubrovnika trebala biti prva u Europi i vjerojatno najskuplja, sa
cijenom MW ravnom solarnom MW ili većom. Opet, megalomanija.
Sa rezanjem tih dviju nebuloza možemo na brzinu spasiti kreditni
rejting do slijedeće ocjene, ali to su samo trenutna olakšanja. Ono
što je potrebno je da se državna kasica-prasica više puni, kad se već
ne može stvoriti socijalna klima za smanjenje plaća i mirovina.
Potonjima, ako nisu privilegirane, IMHO odista ne treba smanjenje.
U javnoj i državnoj upravi su plaće i dalje relativno manja stavka u
odnosu na javne nabave i honorare koji se masno dijele po osnovi
lojalnosti, što je javna tajna, a čuje se po kuloarima. Konsenzusa sa
smanjenje potonjih - nema.
TROŠARINE
Trošarine bi se trebale naplaćivati ako postoji ekvivalentan domaći
proizvod u istom cjenovnom razredu. Npr. ako postoji domaća tjestenina
od 4,50 kuna - na uvoznu italijansku treba po 8,00 kuna udariti još i
trošarinu.
Do nekog vremena sam mogao kupiti hrvatsku, integralnu tjesteninu
riječkog proizvođača (da ne reklamiram sada) koja je bila doslovno
crna od integralnog brašna i vidljivo grublje teksture, što je dokaz
da nije samo obojena bijela tjestenina. Bila je najprije 4.50 kuna/400
g; zatim 5.65; a onda je nestala sa polica netragom, i ne može se više
nigdje naći. Sada bi trebalo uzeti sve slovenske i talijanske
integralne tjestenine i lupiti reda radi 30% trošarine, bez obzira što
više nije ostao hrvatski ekvivalent u cjenovnom razredu. U vidu magle
i nakon čega sam počeo vjerovati u protuhrvatsku urotu uvoznog lobija.
Slično bi bilo i sa odjećom.
AUTOMOBILI
Automobila nema domaćih. (Zašto? Zašto barem ne montiranih kod nas,
kao što se golf montirao u Sarajevu?) Automobile bi trebalo
oporezovati iznad cjenovnog razreda potrebnog za prijevoz članova
obitelji. Dakle, prema broju članova obitelji i broju djece dobila bi
se porezna olakšica. Obitelj sa dva automobila bi je dobila samo za
prvi. Cestarina bi se plaćala prema veličini koju automobil zauzima na
cesti, sa izuzetkom mrtvačkih i ambulantnih kola, a olakšica bi se
mogla dobiti samo jednokratno po članu obitelji i po automobilu.
To znači da bi automobil koji vozi oca, majku i dvoje djece dobio tri
porezne olakšice, a mladi par bez djece koji ide svaki svojim
automobilom na posao bi platio dva puna poreza. Ako je riječ o
bijesnim automobilima, još i bijesnu trošarinu. Na ljutu ranu ljuta
trava.
POREZ NA NEKRETNINE
Porez na nekretninu bi išao ovako: neoporeziv dio bi bio tzv.
"sanitarni minimum" + K kvadrata po svakom članu obitelji. Na
neiskorištenu i neiznamljenu nekretninu ili poslovni prostor bi se
plaćao puni porez, plus dodatak za neiskorišteni prostor. Ovo bi
trebalo smanjiti cijene iznajmljivanja stanova. Na iznamjljeni stan se
ne bi plaćao dodatak za neiskorišten prostor, nego samo porez od
najamnine stana. Moglo bi se i dalje ne prijaviti podstanare, ali bi
postotak od iznajmljivanja bio manji za prijaviti od dodatka za
neiskorištenu nekretninu sa punim porezom bez olakšica.
I dalje bi se mogao držati npr. neiskorišten poslovni prostor u
Gundulićevoj, samo se više trošak ne bi mogao pokriti naljepnicom za
strano pivo, nego bi se morao iznajmiti da se isplati.
Ovo bi trebalo olakšati povratak obrta u centar grada i smanjiti
najamnine.
Toliko za sada od mene.
Svako dobro.
<><
frozen embryo