MetalSoul
2007-07-10 23:00:09 UTC
Tuesday, 10 July 2007
Sedam godina je trebalo proæi da se nakon pokretanja tuŸbe Islamske
zajednice u BiH protiv Republike Srpske i Grada Banjaluke, zbog ru¹enja
èetrnaest banjaluèkih dŸamija i prateæih vjerskih objekata, a radi priznanja
odgovornosti i naknade ¹tete, desi prvo pripremno roèi¹te.
Pred Osnovnim sudom Banjaluka, 26. juna, 2007. godine je odrŸano
pripremno roèi¹te po tuŸbi koju je prije sedam godina, taènije 27. oktobra,
2000. godine, pokrenula Islamska zajednica u BiH protiv Republike Srpske i
Grada Banjaluke za naknadu ¹tete zbog ru¹enja èetrnaest banjaluèkih dŸamija
i prateæih vjerskih objekata. Pred sudijom Sunitom ©ukalo pojavili su se
pravni zastupnici, tuŸioca gosp. Esad Hrvaèiæ i tuŸenog gosp. Dragan
Spasojeviæ, nakon ¹to je 14. maja, 2007. godine ovo pripremno roèi¹te
odgoðeno zbog nestanka elektriène energije. Predmet raspravljanja je bila
osnovanost i visina tuŸbenog zahtjeva.
Odgovornost za ru¹enje banjaluèkih dŸamija
Radi se naime o iznosu, po prvim procjenama, od oko 15 miliona KM, a
Hrvaèiæ istièe da je primarni cilj tuŸbe priznanje odgovornosti institucija
Republike Srpske i Grada Banjaluke zbog ru¹enja ili nesprjeèavanja ru¹enja
vjerskih objekata Islamske zajednice u ovom gradu, a pravni osnov na koga se
tim Islamske zajednice oslanja jeste èlan 172. ZOO, potom odluke Doma za
ljudska prava, kao i Zakon o za¹titi kulturno-istorijskog naslijeða po kojem
su jedinice lokalne samouprave odgovorne za èuvanje kulturno-istorijskih
spomenika na svome podruèju.
Iznijeti su dokazi koji pobijaju relativne i apsolutne rokove zastare,
jer se ona ne moŸe raèunati ako o¹teæenik nije potpuno doznao za ¹tetu kao i
'za lice koje je ¹tetu uèinilo'. U periodu od 1995. do 2000. godine,
tuŸitelj je oèekivao od tuŸenih da provedu krivièni potupak i pronaðu lica
koja su poèinila ova djela kako bi ona odgovarala i u kriviènom i u
materijalno-pravnom smislu, ¹to nije uèinjeno, a vr¹io je i intenzivne
pregovore sa nadleŸnim institucijama tuŸenih u smislu naknade ¹tete i
zabrane dalje devastacije objekata, ¹to takoðer nije uspjelo.
Izbrisano 14 uplanjenih vjerskih objekta
Istaknut je i kontinuitet nastanka ¹tete koji je trajao od 1993. do
1997. godine, tj. u tom periodu su, za ¹to tuŸitelj namjerava ponuditi
svjedoke, otklanjani ostaci poru¹enih dŸamija i ru¹eni su preostali dijelovi
vjerskih objekata, uz ¹to su, kako se dokazima predoèilo, dono¹eni i
regulacioni planovi i promjene u katastarskim operatima gdje su bez ikakvih
pravnih osnova brisani uplanjeni vjerski objekti, a te povr¹ine pretvarane u
neizgraðene povr¹ine, parkove, saobraæajnice itd. Islamska zajednica je
ponudila i konkretne dokaze o vlasni¹tu nad poru¹enim objektima koji pored
zahtjeva za izdavanje rje¹enja o urbanistièkim saglasnostima za obnove
poru¹enih dŸamija, svaki pojedinaèno, sadrŸi katastarski plan, ZK izvadak i
karton objekta i to za objekte: Gazanferija dŸamija, Arnaudija dŸamija,
Mehdibeg (Hiseèka) dŸamija, HadŸi-Perviz (Potoèka) dŸamija, HadŸi-Salihija
(Stupnièka) dŸamija, Safer-begova (Peæinska) dŸamija, Ferhat-pa¹ina
(Ferhadija) dŸamija, HadŸi-Kurt dŸamija, HadŸi-Zulfikar (Tulekova) dŸamija,
HadŸi-Omerova (Dolaèka) dŸamija, HadŸi-Osmanija (Talijina) dŸamija,
HadŸi-©aban dŸamija, Behred-efendijina dŸamija, Vrbanjska dŸamija,
HadŸi-Begzadija (Grabska) dŸamija, Sofi Mehmed-pa¹ina (Jama) dŸamija.
Svjedoci i procjena ¹tete
Takoðer pored ovih imovninskih dokaza ponuðeni su i brojni akti i
prepiske Odbora IZ Banjaluka i lokalnih vlasti koji su nastajali u kriznom
periodu kada su dŸamije ru¹ene, u kojima se apelovalo na lokalne vlasti da
za¹tite dŸamije. Na kraju pravni zastupnik IZ je naveo i konkretna imena
svjedoka koji se imaju pozvati, te predloŸio sudu vje¹taèenje o vrijednosti
poru¹enih objekata prije ru¹enja po vje¹taku graðevinske struke Pa¹iæ Seadu,
a u sluèaju poku¹aja nagodbe za uèinjenu materijalnu ¹tetu IZ je predloŸila
da se u njeno ime saslu¹a gosp. Nezim Haliloviæ, direktor Vakufske
direkcije.
TuŸene strane: "Apsolutno ne postoji odgovornost tuŸenih!"
TuŸene strane (Republiku Srpsku i Grad Banjaluku) je na ovom roèi¹tu
predstavljao mladi advokat gosp. Dragan Spasojeviæ, zamjenik Pravobranioca
Republike Srpske koji je odmah na poèetku istakao da tuŸena strana ostaje
kod ranijih odgovora na tuŸbu predlaŸuæi potpuno odbacivanje navoda
tuŸitelja. Ukazao je na odreðene procesne nedostatke u tuŸbi podnesenoj 27.
oktobra, 2000. godine, kao ¹to su ovjere, peèati, potpisi - atakujuæi na
pravnu i imovinsku sposobnost Islamske zajednice kao tuŸitelja. U
osporavanju tuŸbe tuŸena strana istièe kako: "apsolutno ne postoji
odgovornost tuŸenih za naknadu predmetne ¹tete jer su organi RS-a, ali i
Grada Banjaluka kao slijednika Op¹tine Banjaluka, u spornom periodu
preduzeli i preduzimaju sve radnje iz njihove ustavne i zakonske nadleŸnosti
u vezi sa ovim ¹tetnim dogaðajem." Zastupnik tuŸene strane je takoðer iznio
svoje osporavanje naknade ¹tete, jer relevantni zakon RS-a, po njegovim
rijeèima, "nema ama ba¹ nikakve veze sa ovim spornim odnosom," a navode o
izmjenama regulacionih planova u Gradu Banjaluka, ocijenio je "pau¹alnim".
Takoeðer se usportivila i izvoðenju dokaza vje¹taèenjem po vje¹taku Pa¹iæ
Seadu zbog sumnje u pristrasnost u saèinjavanju nalaza, opæenito se
protiveæi izvoðenju vje¹taèenja jer sam tuŸbeni zahtjev smatra neosnovanim.
Argumenti koji otkrivaju sistematski zloèin
Dokazi koje je tuŸena strana ponudila u svoju odbranu prièa su za
sebe. Oko 111 dokumenata, od kojih se mnogi ponavljaju, predstavljaju,
ustvari, sluŸbene akte institucija RS-a i Op¹tine Banjaluka, a vezani su za
situaciju oko ru¹enja dŸamija u Banjaluci. To su uglavnom sluŸbene
policijske zabilje¹ke o dogaðajima, prepiska sa organima IZ u Banjaluci,
zapisnici o inspekcijskim pregledima sru¹enih objekata, te ono ¹to najvi¹e
odaje bezgranièni cinizam i odbacivanje odgovornosti za nastalu ¹tetu,
BROJNE KRIVIÈNE PRIJAVE PROTIV "NN LICA" - ¹to u jednom opseŸnijem uvidu
daje sliku i konture organizovanog i sistematskog odbacivanja bilo kave
odgovornosti za uèinjene zloèine i ¹tetu. Dokazi vi¹e lièe na dokaze protiv
RS-a i Grada Banjaluke jer odslikavaju aktivno sauèesni¹tvo u urbicidu grada
na Vrbasu. Dokumenti su uglavnom evidencione prirode: registriraju poŸare,
podmetanja eksploziva, ru¹enja - kako se poŸar odvijao i ¹ta je najvi¹e
gorilo, koliko je objekat izgorio, gdje je vatra otpoèela, a gdje zavr¹ila -
ali, kada se doðe do izvr¹ilaca, onda su ti dokumenti puni "NN" odrednica. i
sve tako unedogled! NN izvr¹ioci su i osobe koje su 7. maja, 1993. godine u
3.00 sata za samo par minuta minirali dvije najljep¹e dŸamije ovog grada
Ferhadiju i Arnaudiju. Pregledom brojnih policijskih izvje¹taja jednostavno
NIKO NI©TA NIJE ÈUO NITI VIDIO - iako se u daljnim procjenama kaŸe kako su
za miniranje tih dŸamija (izgraðenih od kamena) trebale stotine kilograma
najsnaŸnijeg eksploziva (za Ferhadiju se spominje cifra od 300 kg).
Mentalitet poricanja odgovornosti
Poricanje odgovornosti jeste dru¹tveno-psiholo¹ki problem prisutan kod
srpskog naroda stoljeæima, a ovakva kolektivna svijest poricanja
odgovornosti nanosit æe ¹tetu i tom i narodima koji uz njega obitavaju.
Svjedoèenja nekih èuvara okolnih poslovnih objekata u blizini Ferhadije i
Arnaudije, koji su u trenucima ru¹enja bili na licu mjesta, potvrðuju ovu
na¹u konstataciju! Izvjesni Traljiæ Nikola koji je u vrjeme ru¹enja
Ferhadije bio èuvar u kafe-baru "Ex" navodi kao sumnjivu osobu nekakvog
Palestinca koji je posjeæivao Ferhadiju u odreðeno vrijeme i kako su skupine
muslimana u odreðena vremena dolazila u dŸamiju. Na drugom mjestu se donose
svjedoèenja kako su, navodno, aktivisti SDA organizirali ru¹enje, te kako su
prethodno sve stvari iz dŸamija iznesene. redajuæi tako sve morbidnije
opcije, ne donoseæi pri tome nikakvih podataka u tim argumentima o stvarnim
poèiniocima zlodjela.
Zahtjev za izuzeæe sutkinje
Dokazni materijal nudi bezbroj drugih bedastoæa koji ocrtavavaju
dru¹tveno-psiholo¹ko stanje koje je vladalo 1993. godine u Banjaluci. Nakon
èetrnaest godina i sagledavanja odnosa tuŸene strane moŸe se slobodno kazati
da se to stanje nije mnogo promijenilo - jer se permanentno odbacuje sve -
kao da dŸamija nije ni bilo u Banjaluci. S druge strane, ovaj proces
indikativno ukazuje da sistem koji je nastao na sistematskom zloèinu ne moŸe
izdrŸati teret PORETKA, PRAVA I PRAVIÈNOSTI. Potez zastupnika tuŸenih na
kraju roèi¹ta je to potvrdio kada je podnio zahtjev za izuzeæe postupajuæeg
sudije iz ovog predmeta - jer je sudinca Sunita ©ukalo, iako je tokom
suðenja izgovorila samo nekoliko reèenica koje joj nalaŸe proces da kaŸe, po
mi¹ljenju advokata Spasojeviæa, podloŸna pristrasnosti i nepodobna za ovaj
sluèaj. Nastavak pripremnog roèi¹ta predviðen je za 9. septembar, 2007.
godine.
M. Kovaè
Sedam godina je trebalo proæi da se nakon pokretanja tuŸbe Islamske
zajednice u BiH protiv Republike Srpske i Grada Banjaluke, zbog ru¹enja
èetrnaest banjaluèkih dŸamija i prateæih vjerskih objekata, a radi priznanja
odgovornosti i naknade ¹tete, desi prvo pripremno roèi¹te.
Pred Osnovnim sudom Banjaluka, 26. juna, 2007. godine je odrŸano
pripremno roèi¹te po tuŸbi koju je prije sedam godina, taènije 27. oktobra,
2000. godine, pokrenula Islamska zajednica u BiH protiv Republike Srpske i
Grada Banjaluke za naknadu ¹tete zbog ru¹enja èetrnaest banjaluèkih dŸamija
i prateæih vjerskih objekata. Pred sudijom Sunitom ©ukalo pojavili su se
pravni zastupnici, tuŸioca gosp. Esad Hrvaèiæ i tuŸenog gosp. Dragan
Spasojeviæ, nakon ¹to je 14. maja, 2007. godine ovo pripremno roèi¹te
odgoðeno zbog nestanka elektriène energije. Predmet raspravljanja je bila
osnovanost i visina tuŸbenog zahtjeva.
Odgovornost za ru¹enje banjaluèkih dŸamija
Radi se naime o iznosu, po prvim procjenama, od oko 15 miliona KM, a
Hrvaèiæ istièe da je primarni cilj tuŸbe priznanje odgovornosti institucija
Republike Srpske i Grada Banjaluke zbog ru¹enja ili nesprjeèavanja ru¹enja
vjerskih objekata Islamske zajednice u ovom gradu, a pravni osnov na koga se
tim Islamske zajednice oslanja jeste èlan 172. ZOO, potom odluke Doma za
ljudska prava, kao i Zakon o za¹titi kulturno-istorijskog naslijeða po kojem
su jedinice lokalne samouprave odgovorne za èuvanje kulturno-istorijskih
spomenika na svome podruèju.
Iznijeti su dokazi koji pobijaju relativne i apsolutne rokove zastare,
jer se ona ne moŸe raèunati ako o¹teæenik nije potpuno doznao za ¹tetu kao i
'za lice koje je ¹tetu uèinilo'. U periodu od 1995. do 2000. godine,
tuŸitelj je oèekivao od tuŸenih da provedu krivièni potupak i pronaðu lica
koja su poèinila ova djela kako bi ona odgovarala i u kriviènom i u
materijalno-pravnom smislu, ¹to nije uèinjeno, a vr¹io je i intenzivne
pregovore sa nadleŸnim institucijama tuŸenih u smislu naknade ¹tete i
zabrane dalje devastacije objekata, ¹to takoðer nije uspjelo.
Izbrisano 14 uplanjenih vjerskih objekta
Istaknut je i kontinuitet nastanka ¹tete koji je trajao od 1993. do
1997. godine, tj. u tom periodu su, za ¹to tuŸitelj namjerava ponuditi
svjedoke, otklanjani ostaci poru¹enih dŸamija i ru¹eni su preostali dijelovi
vjerskih objekata, uz ¹to su, kako se dokazima predoèilo, dono¹eni i
regulacioni planovi i promjene u katastarskim operatima gdje su bez ikakvih
pravnih osnova brisani uplanjeni vjerski objekti, a te povr¹ine pretvarane u
neizgraðene povr¹ine, parkove, saobraæajnice itd. Islamska zajednica je
ponudila i konkretne dokaze o vlasni¹tu nad poru¹enim objektima koji pored
zahtjeva za izdavanje rje¹enja o urbanistièkim saglasnostima za obnove
poru¹enih dŸamija, svaki pojedinaèno, sadrŸi katastarski plan, ZK izvadak i
karton objekta i to za objekte: Gazanferija dŸamija, Arnaudija dŸamija,
Mehdibeg (Hiseèka) dŸamija, HadŸi-Perviz (Potoèka) dŸamija, HadŸi-Salihija
(Stupnièka) dŸamija, Safer-begova (Peæinska) dŸamija, Ferhat-pa¹ina
(Ferhadija) dŸamija, HadŸi-Kurt dŸamija, HadŸi-Zulfikar (Tulekova) dŸamija,
HadŸi-Omerova (Dolaèka) dŸamija, HadŸi-Osmanija (Talijina) dŸamija,
HadŸi-©aban dŸamija, Behred-efendijina dŸamija, Vrbanjska dŸamija,
HadŸi-Begzadija (Grabska) dŸamija, Sofi Mehmed-pa¹ina (Jama) dŸamija.
Svjedoci i procjena ¹tete
Takoðer pored ovih imovninskih dokaza ponuðeni su i brojni akti i
prepiske Odbora IZ Banjaluka i lokalnih vlasti koji su nastajali u kriznom
periodu kada su dŸamije ru¹ene, u kojima se apelovalo na lokalne vlasti da
za¹tite dŸamije. Na kraju pravni zastupnik IZ je naveo i konkretna imena
svjedoka koji se imaju pozvati, te predloŸio sudu vje¹taèenje o vrijednosti
poru¹enih objekata prije ru¹enja po vje¹taku graðevinske struke Pa¹iæ Seadu,
a u sluèaju poku¹aja nagodbe za uèinjenu materijalnu ¹tetu IZ je predloŸila
da se u njeno ime saslu¹a gosp. Nezim Haliloviæ, direktor Vakufske
direkcije.
TuŸene strane: "Apsolutno ne postoji odgovornost tuŸenih!"
TuŸene strane (Republiku Srpsku i Grad Banjaluku) je na ovom roèi¹tu
predstavljao mladi advokat gosp. Dragan Spasojeviæ, zamjenik Pravobranioca
Republike Srpske koji je odmah na poèetku istakao da tuŸena strana ostaje
kod ranijih odgovora na tuŸbu predlaŸuæi potpuno odbacivanje navoda
tuŸitelja. Ukazao je na odreðene procesne nedostatke u tuŸbi podnesenoj 27.
oktobra, 2000. godine, kao ¹to su ovjere, peèati, potpisi - atakujuæi na
pravnu i imovinsku sposobnost Islamske zajednice kao tuŸitelja. U
osporavanju tuŸbe tuŸena strana istièe kako: "apsolutno ne postoji
odgovornost tuŸenih za naknadu predmetne ¹tete jer su organi RS-a, ali i
Grada Banjaluka kao slijednika Op¹tine Banjaluka, u spornom periodu
preduzeli i preduzimaju sve radnje iz njihove ustavne i zakonske nadleŸnosti
u vezi sa ovim ¹tetnim dogaðajem." Zastupnik tuŸene strane je takoðer iznio
svoje osporavanje naknade ¹tete, jer relevantni zakon RS-a, po njegovim
rijeèima, "nema ama ba¹ nikakve veze sa ovim spornim odnosom," a navode o
izmjenama regulacionih planova u Gradu Banjaluka, ocijenio je "pau¹alnim".
Takoeðer se usportivila i izvoðenju dokaza vje¹taèenjem po vje¹taku Pa¹iæ
Seadu zbog sumnje u pristrasnost u saèinjavanju nalaza, opæenito se
protiveæi izvoðenju vje¹taèenja jer sam tuŸbeni zahtjev smatra neosnovanim.
Argumenti koji otkrivaju sistematski zloèin
Dokazi koje je tuŸena strana ponudila u svoju odbranu prièa su za
sebe. Oko 111 dokumenata, od kojih se mnogi ponavljaju, predstavljaju,
ustvari, sluŸbene akte institucija RS-a i Op¹tine Banjaluka, a vezani su za
situaciju oko ru¹enja dŸamija u Banjaluci. To su uglavnom sluŸbene
policijske zabilje¹ke o dogaðajima, prepiska sa organima IZ u Banjaluci,
zapisnici o inspekcijskim pregledima sru¹enih objekata, te ono ¹to najvi¹e
odaje bezgranièni cinizam i odbacivanje odgovornosti za nastalu ¹tetu,
BROJNE KRIVIÈNE PRIJAVE PROTIV "NN LICA" - ¹to u jednom opseŸnijem uvidu
daje sliku i konture organizovanog i sistematskog odbacivanja bilo kave
odgovornosti za uèinjene zloèine i ¹tetu. Dokazi vi¹e lièe na dokaze protiv
RS-a i Grada Banjaluke jer odslikavaju aktivno sauèesni¹tvo u urbicidu grada
na Vrbasu. Dokumenti su uglavnom evidencione prirode: registriraju poŸare,
podmetanja eksploziva, ru¹enja - kako se poŸar odvijao i ¹ta je najvi¹e
gorilo, koliko je objekat izgorio, gdje je vatra otpoèela, a gdje zavr¹ila -
ali, kada se doðe do izvr¹ilaca, onda su ti dokumenti puni "NN" odrednica. i
sve tako unedogled! NN izvr¹ioci su i osobe koje su 7. maja, 1993. godine u
3.00 sata za samo par minuta minirali dvije najljep¹e dŸamije ovog grada
Ferhadiju i Arnaudiju. Pregledom brojnih policijskih izvje¹taja jednostavno
NIKO NI©TA NIJE ÈUO NITI VIDIO - iako se u daljnim procjenama kaŸe kako su
za miniranje tih dŸamija (izgraðenih od kamena) trebale stotine kilograma
najsnaŸnijeg eksploziva (za Ferhadiju se spominje cifra od 300 kg).
Mentalitet poricanja odgovornosti
Poricanje odgovornosti jeste dru¹tveno-psiholo¹ki problem prisutan kod
srpskog naroda stoljeæima, a ovakva kolektivna svijest poricanja
odgovornosti nanosit æe ¹tetu i tom i narodima koji uz njega obitavaju.
Svjedoèenja nekih èuvara okolnih poslovnih objekata u blizini Ferhadije i
Arnaudije, koji su u trenucima ru¹enja bili na licu mjesta, potvrðuju ovu
na¹u konstataciju! Izvjesni Traljiæ Nikola koji je u vrjeme ru¹enja
Ferhadije bio èuvar u kafe-baru "Ex" navodi kao sumnjivu osobu nekakvog
Palestinca koji je posjeæivao Ferhadiju u odreðeno vrijeme i kako su skupine
muslimana u odreðena vremena dolazila u dŸamiju. Na drugom mjestu se donose
svjedoèenja kako su, navodno, aktivisti SDA organizirali ru¹enje, te kako su
prethodno sve stvari iz dŸamija iznesene. redajuæi tako sve morbidnije
opcije, ne donoseæi pri tome nikakvih podataka u tim argumentima o stvarnim
poèiniocima zlodjela.
Zahtjev za izuzeæe sutkinje
Dokazni materijal nudi bezbroj drugih bedastoæa koji ocrtavavaju
dru¹tveno-psiholo¹ko stanje koje je vladalo 1993. godine u Banjaluci. Nakon
èetrnaest godina i sagledavanja odnosa tuŸene strane moŸe se slobodno kazati
da se to stanje nije mnogo promijenilo - jer se permanentno odbacuje sve -
kao da dŸamija nije ni bilo u Banjaluci. S druge strane, ovaj proces
indikativno ukazuje da sistem koji je nastao na sistematskom zloèinu ne moŸe
izdrŸati teret PORETKA, PRAVA I PRAVIÈNOSTI. Potez zastupnika tuŸenih na
kraju roèi¹ta je to potvrdio kada je podnio zahtjev za izuzeæe postupajuæeg
sudije iz ovog predmeta - jer je sudinca Sunita ©ukalo, iako je tokom
suðenja izgovorila samo nekoliko reèenica koje joj nalaŸe proces da kaŸe, po
mi¹ljenju advokata Spasojeviæa, podloŸna pristrasnosti i nepodobna za ovaj
sluèaj. Nastavak pripremnog roèi¹ta predviðen je za 9. septembar, 2007.
godine.
M. Kovaè